Župa Žepče

ŽEPČE, župa sv. Ante Padovanskoga

 

Žepče se nalazi u dolini rijeke Bosne otprilike 110 km sjeverozapadno od Sarajeva i oko 100 km južno od graničnog prijelaza u Bosanskom Brodu.

Naziv Žepče prvi se put spominje 14. listopada 1458. kada „na Žepču“ Stjepan Tomaš, kralj bosanski, sa svojim sinom knezom Stjepanom daje povelju logotetu (viskom činovniku) Stjepanu Ratkoviću.

Na području Žepča, na lokalitetu zvanom Razori, uz današnje katoličko groblje u Brezovu Polju pronađeni su 1929. godine predmeti iz brončanog doba.

Katolička župa Maglaj, kojoj je tada pripadao i žepački kraj, u dokumentima se prvi put spominje 1623. godine i pripadala je samostanu Kreševo. Župa Maglaj nestala je za pohoda austrijskog vojskovođe Eugena Savojskog 1697. godine, a njezino sjedište prenosi se u Žepče, odnosno u Osovu.Na povratku Eugena Savojskoga iz Sarajeva mnoštvo katolika iz doline Bosne pa i iz Žepča u strahu od osvete turske vlasti za pretrpljene poraze odlazi u Slavoniju i Ugarsku.

Župa pod imenom Žepče prvi se put spominje 1737. godine. Tada apostolski vikar u Bosni biskup fra Mate Delivić u svome izvješću navodi da župa Žepče (Xepçe) pripada samostanu Kreševo i da za nju brine jedan svećenik iz Kreševa. Biskup fra Mato Delivić tada nije vizitirao žepačku župu, ali je u Kreševu i Sutjesci krizmao 9 osoba iz Žepča.

 

Matične knjige vjenčanih, rođenih i umrlih pod nazivom župa Žepče postoje od 1750. godine. Te knjige su jedne od rijetkih sačuvanih iz tog vremena, u izvrsnom su stanju i čuvaju se u župnom uredu u Žepču. U jednoj matičnoj knjizi vodili su se podaci o krštenim osobama, a u drugoj podaci o vjenčanim i umrlim. Do 1766. godine neki se podaci u ove crkvene knjige unose na bosančici, a potom na latinskom jeziku. Uvođenje knjiga ovjerio je ovalnim papirnim pečatom 15. listopada 1753. biskupski tajnik fra Jozo Valentić, rodom iz Ivanjske.Matice krštenih 1805. – 1835., 1838. – 1861., vjenčanih 1813. – 1863. i umrlih 1813. – 1852. župe Žepče čuvaju se u samostanu u Kreševu.

Pod imenom Žepče, ali sa sjedištima u različitim naseljima (Papratnica, Vinište, Ljubna, Osova), župa se spominje sve do 1850. godine, a od tada nosi naziv župa Osova sa stalnim sjedištem u Osovi.Ponovno pod imenom Žepče službeno je obnovljena 1879. godine odvajanjem od župe Osove. Tada je bila posvećena Našašću Sv. Križa, a od 1961. godine župa je posvećena sv. Anti Padovanskom.Prvakapela u obnovljenoj župi izgrađena je 1881. godine. Župna crkva u gotičkom stilu sa zvonikom visokim 30 m izgrađena je tijekom 1889. godine i to nakon punih 7 godina čekanja dozvole za gradnju. Tijekom 1961. godine stara župna crkva je proširena. Budući da ni proširena crkva nije zadovoljavala potrebe vjernika, u travnju 2000. srušena je i na njezinu mjestu do studenoga iste godine izgrađena je nova klasična župna crkva dimenzija 35 x 18 m s dva zvonika visine 35 m.U župi su djelovale Sestre milosrdnice, od 1883. do progona 1949. godine. One su do 1945. godine imale samostan i školu u gradu Žepču. Nakon promjena 1990., a potom i rata u BiH, sestre se 1996. godine vraćaju u Žepče, u svoju staru oštećenu kuću koju temeljito obnavljaju. U župi djeluju i časne sestre Družbe Marijinih sestara sa sjedištem u Osijeku. Tijekom rata od 1991. do 1995., tj. krajem lipnja 1993., muslimanski su ekstremisti zapalili područnu crkvu u naselju Donja Golubinja.

U rujnu 1995. godine u Žepče dolaze trojica salezijanaca Hrvatske provincije iz Zagreba, u službi odgojamladih ovih prostora. Uskoro u Žepču počinju pripreme za gradnju Katoličkog školskog centra „Don Bosco“. Dana 29. studenoga 1999. General reda i vrhovni poglavar salezijanaca u Rimu J. E. Vecchi svečano je otvorio dio do tada završenog Centra. U Centru djeluju dvije škole: Opća gimnazija i Tehničko-obrtnička škola teizmješteni odjel Fakulteta iz Mostara.

Prvi put u povijesti grada Žepča 12. svibnja 1997. otvoren je Dječji vrtić pod nazivom „Don Ivica Čondrić“ (po rođenju Žepčak), u spomen na svećenika kojega su 24. veljače 1946. u Sarajevu strijeljali komunisti. Vrtić je izgrađen uz pomoć donacije talijanskoga Caritasa iz grada Triveneta.

Područna crkva Svetoga Duha (sagrađena 1987. godine) nalazi se u groblju u Donjoj Golubinji. Na Markovu brdu nalazi se kapelica sv. Marka evanđelista. Na području župe nalazi se 16 grobalja i to u Bljuvi s kapelicom sv. Jurja, u Brezovu Polju s kapelicom sv. Ivana Krstitelja, u Donjoj Golubinji (područna crkva), u Donjoj Papratnici s kapelicom, u Donjim Ravnima s kapelicom Presvetoga Trojstva, u Gornjoj Papratnici s kapelicom, u Gornjim Ravnima s kapelicom Svetoga Duha, u Mračaju sa zavjetnom većom kapelicom sv. Petra i Pavla sagrađenom 1930. godine, u Ljubni s kapelicom Presvetoga Srca Isusova i Marijina, u Orahovici s kapelicom, u Radovlju s kapelicom (groblje se dijeli sa župom Osovom), u Rastuši s kapelicom, u Selištu groblje Karaula s kapelicom i u gradu Žepču groblje s kapelicom sv. Franje Asiškoga i Novo groblje s kapelicom bl. Ivana Merza. Osim ovih grobalja postoji staro „Kužno groblje“ u Gornjoj Golubinji.

Župomupravlja dijecezanski svećenik, a čine je naselja: Žepče (grad), Bljuva, Brezovo Polje, Donja Papratnica, Donje Ravne, Golubinja (Donja i Gornja), Gornja Papratnica, Gornje Ravne, Ljubna, Mračaj, Novo Naselje i Ciglana, Orahovica, Radovlje (dio), Rastuša, Selište, Varošište, Vašarište i Vitlaci.

 


 

Broj katolika u župi Žepču između 1884. i 2014. godine

 

Napomena: Odvajanjem pojedinih naselja od župe Žepča utemeljena je 1996. godine nova kapelanija, kasnije župa Bistrica.

Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzirom na podatke iz 1959., župi Žepču pripadala su ova naseljena mjesta: Bistrica (447 katolika), Begov Han i Želeće (91), Brezovo Polje (273), Golubinja (278), Ljubna (280), Orahovica (446), Papratnica Gornja (360), Papratnica Donja (266), Rastuša (70), Selišće (230), Ravne Donje (96), Ravne Gornje (139), Varošišće (254) i Žepče (243).

Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa Žepče imala je 1566 domaćinstava s 5082 katolika. Broj obitelji i članova po naseljenim mjestima bio je ovakav: Žepče (grad) 337 domaćinstva s 1003 katolika, Bljuva i Vitlaci – zajedno (51, 167), Brezovo Polje (46, 150), Donja Papratnica (188, 604), Golubinja Donja i Gornja (46, 114), Gornja Papratnica (56, 194), Ljubna (90, 320), Mračaj (0, 0), Novo Naselje i Ciglana (165, 655), Orahovica (177, 569), Radovlje, dio (127, 412), Rastuša (38, 118), Ravne Donje i Gornje  (104, 351), Selište, Karaula i Vašarište - zajedno (111, 331) i Varošište (30, 94).

 

Povijest Župe svetog Ante Žepče

Pogled na prvu župnu crkvu i župni stan u Žepču 1900. godine

 

Povijest Župe svetog Ante Žepče

Žepče: Prva župna crkva 1889. – 1962.

 

Povijest Župe svetog Ante Žepče

Žepče: Druga župna crkva u razdoblju od 1962. do 2000. godine

Povijest Župe svetog Ante Žepče

Žepče: Pogled na današnju župnu crkvu i kuću (snimio Ivan Ćurić, Žepče)

 


 

STATISTIČKI PREGLED KATOLIKA HRVATA U ŽEPAČKOM DEKANATU U POSLJEDNJIH 55 GODINA (1959. – 2014.)

 

Župa Broj katolika 1959. Broj katolika 1991. Broj katolika 2001. Broj katolika 2014. Razlika - 2014. - 1959. Razlika - 2014. - 1991.
Bistrica k. Žepča [1] 0 0 1049 886 886 886
Crkvica, Zenica 3413 5650 2510 1889 -1524 -3761
Čajdraš k. Zenice [2] 0 1660 625 513 513 -1147
Globarica [3] 0 810 577 478 478 -332
Klopče, Zenica [4] 0 1450 532 359 359 -1091
Lovnica [5] 0 1020 544 415 415 -605
Lug-Brankovići [6] 0 1950 1335 1558 1558 -392
Maglaj [7] 0 1510 651 558 558 -952
Novi Šeher 5286 6950 3860 3363 -1923 -3587
Osova 3133 4511 3313 2717 -416 -1794
Radunice 2912 1020 501 305 -2607 -715
Zavidovići 3220 4110 1835 1180 -2040 -2930
Zenica, sv. Ilija 5755 7600 3150 1830 -3925 -5770
Zenica, sv. Josip 4700 8200 2754 1974 -2726 -6226
Žepče 3473 6380 4719 5082 1609 -1298
UKUPNO 31892 52821 27955 23107 -8785 -29714

 

[1] Župa je utemeljena 1996. godine odvajanjem od župe Žepča.

[2] Župa je utemeljena 1977. odvajanjem od župe sv. Josipa u Zenici.

[3] Župa je utemeljena 1984. odvajanjem od župa Radunica i Maglaja.

[4] Župa je utemeljena 1975. odvajanjem od župe Crkvice u Zenici.

[5] Župa je utemeljena 1989. odvajanjem od župe Zavidovića.

[6] Župa je utemeljena 1989. odvajanjem od župa Novoga Šehera, Radunica, Osove i Maglaja.

[7] Župa je pod imenom Maglaj obnovljena 1970. godine odvajanjem od župe Radunica.